I danas se islam brani na Igmanu

I danas se islam brani na Igmanu

U ljeto 1993. godine, oružane formacije VRS započele su ofanzivu većih razmjera na širem djelu vanjskoga opsadnog obruča oko grada Sarajeva. Prema nekim autorima, od početka juna komande operativnih sastava VRS vrše pregrupiranje jedinica i provode opsežne pripreme na otpočinjanju ofanzive na slobodne teritorije u širem rejonu Trnova, Bjelašnice i Igmana. Već 9. jula 1993. godine srpska vojska je zauzela Grebak, Rogoj i Delijaš, a dva dana kasnije 11. jula zauzeto je i Trnovo.

Tih dana slijevaju se prema Igmanu kolone izbjeglica nesrpskog stanovništva sa područja općine Trnovo zahvaćenih ofanzivnim djelovanjima. Razbijeni taktički borbeni sastavi operativno – taktičke grupe IKM – Igman organizuju odbranu u povlačenju štiteći kolone izbjeglica. Odbrana se organizuje po dubini teritorije, a borbe su se vodile petnaestak dana do jačih planinskih oslonaca za odbranu Hojte, Proskoka i Bjelašnice. Bosanski heroji na ratištu, a politički lideri u Ženevi na pregovorima uspjeli su odbiti ovaj četnički napad polovinom augusta iste godine.

Neki kažu da je za spajanje četnika s Igmana sa četnicima u Hadžićima nedostajalo još samo nekih 300 metara.

Također, vojne analize potvrđuju da bi pad Igmana i šireg područja ljeta 1993. godine označio početak kraja "slobodnom" Sarajevu, glavnom gradu Republike BiH, a samim time bi, u narednom periodu, to označilo i potpuno pokoravanje Bosne od strane srbo-četnika.
A sve to bi značilo i gašenje svjetla islama na ovim prostorima. Međutim, tih dana i mjeseci na Igmanu je odbranjeno i svjetlo islama.

Šta je cilj ovog podsjećanja?

Naime, savremeni svjetski poradak se temelji na tri stvari: vojna sila, mas-mediji i laž. Taj svjetski poredak koji je produkt "demokratije" kročio je, i našom voljom, i na ove prostore. Međutim, njegova osnovna odlika je otvorenost tržišta i nizak prag svestranih sloboda. U jednoj takvoj situaciji, da bi plasirali svoje ideje i parirali na tom tržištu, morate imati, u najmanju ruku, jednaka sredstva kao i ostali. Tako je npr. turski vizionar N. Erbakan nekoliko godina prije nedavne smrti govorio da je "spas čovječanstva u tome da se TV koristi u pozitivne svrhe i da se preko njega emitiraju moralne vrijednosti".

Danas, muslimani Bošnjaci nemaju respektabilnu, konkurentnu i perspektivnu TV koja bi se temeljila na gore spomenutim načelima! Na drugoj strani, skoro svaki, iole ozbiljniji sportski klub na svijetu ima svoju TV na kojem promovira svoje vrijednosti i rezultate. A mi u jednom takvom činjeničnom stanju samo znamo konstatovati ove i slične rečenice: "Ma, to su Turci, njih je 70 miliona, mogu oni!"

Evo, naprimjer, da su svi oni koji drže do ovih vrijednosti, a koji su se u proteklu deceniju hrvali i prepucavali sa FTV-om, uložili makar polovinu te energije u projekat stvaranja navedene vrste medija, bilo bi nam svima bolje.

Međutim, šta je tu je.

Unatoč svemu tome, danas postoji jedan živi projekat koji se zove muslimanska televizija IGMAN. Započela je s radom još u novembru 2000. godine. Program emituje svakodnevno od 10:00 do 00:00 sati. To je jedinstven televizijski, edukativni i vjerski program za djecu i odrasle koji je "drugačiji od svih po svojoj opredjeljenosti da ponudi istinu i korisne savjete za svoje gledatelje, a što manje iluzija i obmane". U to se gledaoci mogu uvjeriti svakim danom.
Zar ovo nije bilo dovoljno u proteklih deset godina, i zar to nije i danas dovoljno, da se razmisli o podršci ovoj TV, odnosno da ona bude klica iz koje će se izroditi jaka i konkuretna i perspektivna TV koja nam je nasušno potrebna?!

Od one bitke iz '93. je zavisila sudbina islama u sadašnjosti, dok će njegova sudbina u budućnosti zavisiti i od odbrane i održavanja Igmana, ali ovog puta na ekranima. Jer, kada upalite TV ekran i prešaltate sve kanale koji su trenutno u ponudi na području naše države, jasniji će vam biti gornji naslov da se "i danas islam brani na Igmanu".

Sedad Bešlija